Doručak s hrvatskih farmi Doručak s hrvatskih farmi
Izravna potpora u 2017. Izravna potpora u 2017.
Da i tebi procvjeta! news
Izravna plaćanja 2016. Izravna plaćanja 2016.

Primijenjena istraživanja u pčelarstvu

4.6. PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA U PČELARSTVU

4.6.1. Predmet mjere
Predmet mjere je financiranje projekata primijenjenih istraživanja u pčelarstvu. Tijekom posljednjih godina, diljem svijeta, brojna izvješća ukazuju na porast gubitaka pčelinjih zajednica. Potencijalni su uzroci brojni i utvrđeno je da u kombinaciji, odnosno zajedničkim djelovanjem, mogu prouzročiti propadanje pčelinjih zajednica. Stoga bi cilj ove mjere bio utvrditi međudjelovanje uzročnika bolesti pčela i vanjskih čimbenika, te njihov utjecaj na zdravstveno stanje i uginuća pčelinjih zajednica u Hrvatskoj. Multidisciplinarnim bi se istraživanjem obuhvatilo područja biologije, fiziologije i patologije pčelinje zajednice, zatim primjene različitih tehnologija u pčelarstvu, te njihov pojedinačni kao i istodobni višestruki utjecaj na proizvodnost i vitalnost pčelinjih zajednica. Također, istraživao bi se i utjecaj vanjskih negativnih čimbenika poput primjene insekticida (neonikotinoida), prisutnosti teških metala i/ili drugih onečišćivača (ksenobiotika), kao i utjecaj prihranjivanja na stanje pčelinjih zajednica.

Predviđeno je da bi se istraživanja provodila u poljskim i laboratorijskim uvjetima (primjena dijagnostičkih molekularno-bioloških metoda, pokusi u kavezima, in vitro uzgoj ličinki). Očuvanje bioraznolikosti pčela nameće i potrebu istraživanja inventarizacije i karakterizacije genetskih resursa (istraživanje starih i/ili izoliranih pčelinjaka genetskim markerima, monitoring pasminske raznolikosti ukupne populacije pčela, introgresije genoma drugih pasmina). Poznavanjem i zaštitom bioraznolikosti pčela, očuvat će se i staništa i ekosustavi u kojima su pčele jedan od ključnih i nedjeljivih subjekata. Na uzgojenim maticama potrebno je istraživati odlike bitne za nasljeđivanje (povećana/smanjena osjetljivost na bolesti, klimatske promjene, strane tvari) te morfološka i meristička svojstva, bitna za kondiciju i razvoj zajednica.

Nužno je provoditi praćenja pojave bolesti i gubitaka zajednica s obzirom na izvor matica te na regiju kroz lokalni utjecaj okoliša (klima, poljoprivreda, industrija). Za provođenje poljskih pokusa neophodni su testni pčelinjaci, na kojima bi se zbog specifičnosti zemljopisno-klimatskih uvjeta, a samim time i tehnologija pčelarenja, obuhvatile glavne regije Hrvatske. Time bi se omogućilo i provođenje jedinstvenog modela kontrole i suzbijanja varooze na državnoj razini (isti VMP - svi pčelari - sve pčelinje zajednice – isto vrijeme tretiranja). Na testnim pčelinjacima bi se kontinuirano provodile kontrole smrtnosti varooe kao i pravodobno obavješćivanje pčelara kada i s kojim odobrenim VMP-om treba tretirati pčelinje zajednice tijekom godine. Također, provodile bi se klasične i molekularne dijagnostike ostalih ekonomski značajnih bolesti pčela, kao i mjere za sprečavanje nastanka i suzbijanje istih. Testni bi pčelinjaci imali važnu ulogu za provođenje znanstveno istraživačkih ispitivanja utjecaja vanjskih čimbenika, posebice pesticida (neonikotinoida), te kliničkih ispitivanja učinkovitosti pojedinih VMP-a. Osim istraživanja na pčelinjim zajednicama, provela bi se i istraživanja vezana i za kvalitetu meda. Naime, med namijenjen tržištu prolazi određeni tretman zagrijavanja što dovodi do promjena u sastavu koje se nastavljaju i tijekom skladištenja, a zavise o primijenjenom tretmanu (trajanje i temperatura) i o vrsti meda.

Predloženim bi se istraživanjima utvrdili optimalni uvjeti zagrijavanja i trajanja skladištenja za pojedine vrste meda u kojima med zadržava fiziološka i nutritivna svojstva i udovoljava propisima. Time bi se olakšalo određivanje trajnosti proizvoda i doprinijelo kvaliteti meda i boljem pozicioniranju na tržištu. Također, predloženim bi se istraživanjima obuhvatio i utjecaj na izabrane parametre kakvoće meda koji nisu zahtijevani propisima, a mogu biti značajan parametar karakterizacije i kvalitete meda.

Drugi dio istraživanja planiran je na karakterizaciji i standardizaciji ostalih pčelinjih proizvoda (cvjetni prah, matična mliječ i propolis), od kojih neki imaju veliki potencijal u razvoju funkcionalne hrane.

4.6.2. Korisnici mjere
Neposredni korisnici mjere su nositelji znanstvenih istraživanja, a posredni korisnici mjere su pčelari registrirani u Evidenciji pčelara kroz odabir istraživačkih projekata, te kasniju primjenu rezultata istraživanja.

Vezani dokumenti

© 2017 Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju | Site Map