U novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, umjesto postojećih pravila i usklađenosti, naglasak će biti na rezultatima i razumnosti (djelotvornosti) mjera. Na državama članicama je da same odluče kako će najbolje ispuniti zajedničke ciljeve europske poljoprivredne politike, istovremeno odgovarajući na specifične potrebe svojih poljoprivrednika.
Ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) mora se neprestano prilagođavati izazovima s kojima se suočava europska poljoprivreda. ZPP nakon 2020. godine bit će jednostavnija i još prilagođenija potrebama poljoprivrednika, na temelju tri strateška cilja:
- Povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnja na klimatske promjene
- Jačanje konkurentnosti poljoprivredno – prehrambenog sektora
- Obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima
Strateške ciljeve podupire horizontalni cilj poticanje inovacija u poljoprivredno – prehrambenom sektoru s naglaskom na digitalizaciji.
Europska komisija predlaže fleksibilniji sustav koji bi pojednostavio i modernizirao način na koji se provodi Zajednička poljoprivredna politika. Naglasak će biti na rezultatima.
Države članice identificirat će svoje potrebe i izraditi Strateške plan definirajući način kako postići postavljene ciljeve. Sve strateške planove unaprijed će odobriti Europska komisija.
Strateški plan ZPP-a obuhvaćat će mjere I. stupa (izravna plaćanja, sektorske mjere, vinska omotnica, pčelarstvo..) i II. stupa ZPP-a (mjere ruralnog razvoja).
Proračun
Na posebnom Europskom vijeću 17. i 21. srpnja 2020., čelnici EU postigli su politički sporazum o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 2021. – 2027. i o paketu oporavka. Planom oporavka i dugoročnim proračunom za razdoblje 2021- 2027. podupiru se oporavak od pandemije Covid 19 i ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju.
Veći dio sredstava dolazi iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), a dio iz Plana obnove za Europu (Next Generation EU – NGEU) koji čini odvojeni izvor financiranja.
Ta financijska sredstva će Hrvatska koristiti u okviru dva poljoprivredna fonda:
- Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – mjere izravnih plaćanja i zajedničke organizacije tržišta i
- Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) – mjere ruralnog razvoja.
Uz napomenu da još uvijek nije službeno usvojen Višegodišnji financijski okvir, regulativa Plana obnove za Europu i Prijelazna uredba (za 2021. i 2022. godinu) te uredbe reformskog paketa Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) (razdoblje 2023.-2027.), u nastavku se navode dostupni podaci o godišnjim alokacijama prema fondu, odnosno mjerama u okviru ZPP-a. Napominjemo da se prikazuju samo EU sredstva, bez iskazanih iznosa nacionalnog sufinanciranja i bez primjene fleksibilnosti između stupova ZPP-a.
Prijedlog godišnjih alokacija za financiranje hrvatske poljoprivrede iz proračuna Europske unije u razdoblju 2021.-2027. (mil. eura) – izvor, Europska komisija
|
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2027. |
2021.-2027. |
|
|
Izravna plaćanja |
344,3 |
374,8 |
374,8 |
374,8 |
374,8 |
374,8 |
374,8 |
2.593,10 |
|
Vinski program |
10,4 |
10,4 |
10,4 |
10,4 |
10,4 |
10,4 |
10,4 |
72,8 |
|
Pčelarski program |
1,9 |
1,9 |
1,9 |
1,9 |
1,9 |
1,9 |
1,9 |
13,3 |
|
Ruralni razvoj |
363,1 |
297,3 |
297,3 |
297,3 |
297,3 |
297,3 |
297,3 |
2.146,90 |
|
Sredstva za oporavak (NGEU) – namijenjena za ruralni razvoj |
59,6 |
142,0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
0 |
201,6 |
|
UKUPNO |
779,3 |
826,4 |
684,4 |
684,4 |
684,4 |
684,4 |
684,4 |
5.028,01 |
Usvajanje novog ZPP-a
Europska je komisija 1. lipnja 2018. predstavila tri zakonodavna prijedloga o ZPP-u za razdoblje 2021. – 2027.:
Prijedlog uredbe o strateškim planovima Zajedničke poljoprivredne politike
Prijedlog uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta
Prijedlog horizontalne uredbe o financiranju, upravljanju i praćenju ZPP-a
Prijelazno razdoblje
Dogovoreno je da će provedba novog ZPP-a krenuti 1. siječnja 2023. godine.
