U novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, umjesto postojećih pravila i usklađenosti, naglasak će biti na rezultatima i djelotvornosti mjera. Na državama članicama je da same odluče kako će najbolje ispuniti zajedničke ciljeve europske poljoprivredne politike, istovremeno odgovarajući na specifične potrebe svojih poljoprivrednika.
Ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027.
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) mora se neprestano prilagođavati izazovima s kojima se suočava europska poljoprivreda. ZPP nakon 2020. godine bit će jednostavnija i još prilagođenija potrebama poljoprivrednika, na temelju tri strateška cilja:
- Povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnja na klimatske promjene
- Jačanje konkurentnosti poljoprivredno – prehrambenog sektora
- Obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima
Strateške ciljeve podupire horizontalni cilj poticanje inovacija u poljoprivredno – prehrambenom sektoru s naglaskom na digitalizaciji.
Europska komisija predlaže fleksibilniji sustav koji bi pojednostavio i modernizirao način na koji se provodi Zajednička poljoprivredna politika. Naglasak će biti na rezultatima.
Države članice identificirat će svoje potrebe i izraditi Strateške plan definirajući način kako postići postavljene ciljeve. Sve strateške planove unaprijed će odobriti Europska komisija.
Strateški plan ZPP-a obuhvaćat će mjere I. stupa (izravna plaćanja, sektorske mjere, vinska omotnica, pčelarstvo..) i II. stupa ZPP-a (mjere ruralnog razvoja).
Proračun
U okviru prijedloga Komisije za višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. (prijedlog VFO-a) određuju se proračunski okvir i glavne smjernice za zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). Na temelju toga Komisija predstavlja skup propisa kojima se utvrđuje zakonodavni okvir za ZPP u razdoblju 2021. – 2027., zajedno s procjenom učinka alternativnih scenarija za razvoj politike.
Republici Hrvatskoj će u okviru poljoprivrednih fondova u razdoblju 2021.-2027. biti na raspolaganju financijska sredstva Europske unije od kojih veći dio sredstava dolazi iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) a dio iz Instrumenta Europske unije za oporavak (EURI) koji čini odvojeni izvor financiranja.
Ta financijska sredstva će Hrvatska koristiti u okviru dva poljoprivredna fonda:
Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) – mjere izravnih plaćanja i zajedničke organizacije tržišta i
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) – mjere ruralnog razvoja.
Usvajanje novog ZPP-a
Europska je komisija 1. lipnja 2018. predstavila tri zakonodavna prijedloga o ZPP-u za razdoblje 2021. – 2027.:
Prijedlog uredbe o strateškim planovima Zajedničke poljoprivredne politike
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52018PC0392&from=HR
Prijedlog uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52018PC0394&from=hr
Prijedlog horizontalne uredbe o financiranju, upravljanju i praćenju ZPP-a
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52018PC0393&from=HR
Prijelazno razdoblje 2021.-2022.
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020R2220&from=HR
UREDBA VIJEĆA (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32020R2094&from=HR
Dogovoreno je da će provedba novog ZPP-a krenuti 1. siječnja 2023. godine.
